Plantažni zasadi kratke ophodnje: nema isplative opcije za razvoj novih postrojenja na plantažnu biomasu u Bosni i Hercegovini

Kliknite ovdje za preuzimanje

Sažetak:

Elektroprivreda BiH (EPBiH) predlaže da se dvije elektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini u jednom dijelu konvertuju u postrojenja na biomasu. EPBIH je navela da će se u velikoj mjeri oslanjati na zasade iz plantaža kratke ophodnje (eng. SRC – short rotation coppicing), odnosno brzorastuće plantaže vrbe. Takođe je spomenuta mogućnost uspostavljanja plantaža Paulovnije za izvor biomase.

Zasadi Paulovnije nisu uspješno uspostavljeni nigdje u svijetu, veći zasadi u Australiji i Novom Zelandu završili su neuspjehom, dok za neke poljoprivrednike i gubitkom sredstava za život. Ekonomska analiza manjeg eksperimentalnog zasada u Italiji sugeriše da bi Paulovnija mogla biti ekonomski isplativa samo ako se uzgaja za visokovrijedne drvne proizvode, s tim da se za proizvodnju energije koriste isključivo njeni drvni ostaci.

U nekim evropskim zemljama vrba i topola se uzgajaju u plantažama kratke ophodnje već nekoliko decenija, ali u vrlo ograničenom obimu i uz državne subvencije. Dostupno je vrlo malo informacija o prosječnim prinosima sa plantaža kratke ophodnje po hektaru u stvarnom svijetu, a ne u optimalnim eksperimentalnim uslovima. Međutim, podaci koje je objavila švedska energetska kompanija Vattenfall pokazuju da njihovi plantažni zasadi kratke ophodnje u Njemačkoj i Poljskoj postižu prosječne prinose od samo 5,15 tona osušenih u peći po hektaru godišnje. Na osnovu te brojke, čak i termoelektrana manja od najmanjeg obima predloženog za jedinicu na biomasu u elektrani Tuzla zahtijevala bi površinu plantažnih zasada kratke ophodnje većih od područja Sarajeva. Nadalje, plantažni zasadi kratke ophodnje vrba zahtijevaju više vode od konvencionalnih ratarskih kultura, odnosno daleko od toga da se mogu klasifikovati kao otporni na sušu.

U praksi, a na osnovu iskustava širom Evrope, ne postoji realna mogućnost da se tri jedinice od 50 MW ili čak velike jedinice na biomasu napajaju drvetom iz SRC-a. Kada se jednom izgrade ili preurede, te jedinice će morati da sagorevaju biomasu koja je lako dostupna – a to će gotovo sigurno značiti sagorevanje šumskog drveta, u regionu u kojem već raste intenzivna i često nelegalna sječa.